Botaničke karakteristike:
Kajsija je listopadno drvo srednje veličine, guste, široke krošnje. Naraste od 8-12 m visoko. Listovi su joj srcoliki, malo zašiljeni na vrhu, dugi oko 8 cm, a široki od 3-4 cm. Cvjetovi su bijeli ili ružičasti. Plod joj je sličan breskvi žute ili narandžaste boje, ponekad s crvenim sjajem. Površina ploda je glatka i gotovo bez dlačica. Kajsije su koštunavo voće, u sredini ploda nalazi se tvrda košpica, koja sadrži sjemenku.
Stanište:
Danas se uzgaja u cijelom svetu. Iako se smatra da je kajsija suptropska biljka, ona je više prilagođena regionima s hladnim zimama.
Hemijski sastav:
Od vitamina sadrži najviše C, vitamine B kompleksa i beta karoten (provitamin A). Od minerala ima dosta kalijuma, zatim kalcijuma, magnezijuma, fosfora, sumpora i gvožđa.
Primjena:
Kajsija djeluje blagotvorno kod srčanih bolesnika. Zahvalna je i za odbranu organizma od infekcije, jačanje zuba i kostiju, poboljšanje vida i obnovu tkiva. Uzeta prije obroka, dobro utiče na varenje, a zbog sadržaja gvožđa treba da se nađe na jelovniku malokrvnih. Zbog velikog sadržaja kalijuma i niskog sadržaja nartijuma , kao i uticaja na sniženje lošeg holesterola, kajsija djeluje blagotvorno kod osoba sa bolesnim srcem i povišenim krvnim pritiskom.Svjež sok od kajsija je korišćen kod groznice, kožnih bolesti i opekotina. Kajsija i sok od nje, ne samo da je ukusan i osvježavajući, već i ubrzava izbacivanje toksičnih materija iz organizma.Danas najviše koristi za proizvodnju sokova, džemova i kompota.
