Ukoliko želite zdravlje, ne možete izbjegavati zeleno lisnato povrće, a kelj je jedno od najhranljivijih. On je dobar izvor kalcija, magnezija, vitamina K, vitamina A, vitamina C, biljnih vlakana, željeza, folne kiseline, aminokiselina, antioksidanta flavonoida i luteina. Lako ga je pripremiti na raznovrsne i ukusne načine.
Evo zašto je kelj posebno zdrav.
Pomaže zdravlje kostiju
Kelj sadrži bolje iskoristiv oblik kalcija nego mliječni proizvodi, a sadrži i veći postotak kalcija po kaloriji nego mlijeko. Kalcij u kelju dolazi u kombinaciji sa magnezijom, koji je neophodan da bi se kalcij iskoristio u organizmu. Kelj je jedan od najboljih izvora vitamina K, a upravo je vitamin K ona katalitička supstanca u metabolizmu koja regulira da li će unešeni kalcij biti raspoređen u kosti, ili će ostati u krvotoku i nataložiti se na neko oštećeno mjesto u krvnim žilama. Zato, redovna konzumacija kelja, i uopćte zelenog lisnatog povrća, uz drastično smanjenu konzumaciju prerađenog šećera i mesa smatra se jednim od najefikasnijih načina sprečavanja osteoporoze.
Djeluje protiv upalnih procesa
Zbog viška omega 6 masnih kiselina u ishrani dolazi do upalnih procesa, a naša ishrana je upravo takva da unosimo mnogo više omega 6 nego omega 3 kiselina (preko proizvoda biljnog porijekla i rafiniranih biljnih ulja, kao što su suncokretovo, kukuruzno i šafranovo). Sa druge strane, omega 3 masne kiseline djeluju antiinflamatorno, ublažujući i spriječavajući upale. U samo 100 kalorija kelj sadrži 20-25% preporučenog dnevnog unosa omega 3 masnih kiselina.
Deluje preventivno protiv nekoliko vrsta raka
Istraživanja su pokazala da unosom kelja, ne samo da smanjujemo šanse za nastanak, nego pomažemo tijelu da se liječi od 5 vrsta raka – uključujući rak bešike, dojke, debelog crijeva, jajnika i prostate. Preventivna svojstva kelja su povezana sa neobično velikim koncentracijama dvije vrste antioksidanata, karotinoida i flavonoida. Od karotinoida, značajni su lutein i beta karotin, koji imaju antioksidativna svojstva i smanjuju rizik od razvoja katarakte, ateroskleroze i kronične opstruktivne bolesti pluća.
Kelj sadrži preko 45 flavonoida, od kojih su najznačajniji kempferol i kvercetin, također značajni preventivni faktori. Preventivnom djelovanju kelja doprinose glukozalinati, za koje je poznato da imaju preventivno djelovanje protiv nastanka malignih oboljenja. Kada se kelj pojede i svari, ti glukozalinati se u tijelu pretvaraju u supstance koje djeluju antikancerogeno.
Pomaže detoksikaciju organizma
Kelj ima pouzdano utvrđenu ulogu u procesu detoksikacije tijela. Pokazano je da izocijanai (ITC), koji u tijelu nastaju od glukozalinata iz kelja pomažu da se reguliraju detoksikacijske aktivnosti u našim stanicama. Oni ubrzavaju tu aktivnost, a posebno spojevi sa sumporom iz kelja pomažu izbacivanje toksina iz našeg organizma, jer je poznato da ta aktivnost zahtijeva prisustvo sumpora.
Dostupan uvijek
Iako se kelj smatra zimskom biljkom, ima ga tokom cijele godine. U zimu je slađi, ako uvene ili postane smeđ, malo je gorči. Kelj može da se kuha, a može da se jede i sirov ili može da se doda u mikser kada se pravi sok od povrća. Može da se blanšira, kuha, kuha na pari ili prži. U jelima može da zamijeni špinat ili kupus. Možete da ga isjeckate sitno kao peršun i dodate salatama ili supama. Kelj daje boju i jako dobar ukus većini jela.
